O biljkama na kopnu

Ako ima zainteresiranih profesora za ovaj predmet neka mi se jave preko privatne poruke.

Hvala!

1. predavanje

PRVE kopnene biljke pojavile su se najmanje 50 milijuna godina prije nego što se dosad pretpostavljalo o čemu svjedoči nalaz minijaturnih sporofita.

Prema pisanju stručnog časopisa Nature, britanski i omanski biolozi najnovijim bi otkrićem mogli konačno prekinuti dugu raspravu oko tog jedinstvenog događaja u Zemljinoj povijesti.

Dosad su mikroskopski mali fosili spora, koji su mnogo stariji od najranijih direktnih biljnih ostataka, bili nesiguran dokaz pojave prvih kopnenih biljaka.

Snaga dokaza tih spora dosad je bila upitna jer su bile slične onima vodenih algi pa tako nisu predstavljale nepobitan dokaz postojanja kopnenih biljaka. One su se pojavile u najmanje 475 milijuna godina starom kamenom sloju, dok su najraniji biljni fosili procijenjeni na 425 milijuna godina.

Ipak Charles Wellman sa Sveučilišta Sheffild i njegovi kolege pronašli su dokaz za to da fosilizirane spore doista potječu od biljaka koje su rasle na kopnu: oni su u omanskom stijenju otkrili prastare fragmente koje su nedvojbeni dokaz minijaturnih kopnenih biljaka jer sadržavaju veliku količinu spora koje su posve iste kao i dosad poznate.

*ZADACA*

1.Kada su se pojavile prve kopnene biljke?
2.Kojim algama su bile slicne i kada su se pojavile?
3.Koji su dokaz pronasli Charles Wellman sa Sveučilišta Sheffild i njegovi kolege?

*ZADACA*

1.) Prve kopnene biljke pojavile su se najmanje 50 milijuna godina prije nego što se dosad pretpostavljalo o čemu svjedoči nalaz minijaturnih sporofita.

2.) Bile su slicne vodenim algama koje su se pojavile najmanje 475 milijuna godina starom kamenom sloju, dok su najraniji biljni fosili procijenjeni na 425 milijuna god.

3.) Charles Wellman sa Sveučilišta Sheffild i njegovi kolege pronašli su dokaz za to da fosilizirane spore doista potječu od biljaka koje su rasle na kopnu: oni su u omanskom stijenju otkrili prastare fragmente koje su nedvojbeni dokaz minijaturnih kopnenih biljaka jer sadržavaju veliku količinu spora koje su posve iste kao i dosad poznate.

***___ZADACA___***

1.))) Pojavile su se najmanje 50 milijuna godina prije nego što se dosad pretpostavljalo o čemu svjedoči nalaz minijaturnih sporofita.

2.))) Slicne su bile vodenim algama koje su se pojavile najmanje 475 milijuna godina starom kamenom sloju, dok su najraniji biljni fosili procijenjeni na 425 milijuna god.

3.))) Charles Wellman sa Sveučilišta Sheffild i njegovi kolege pronašli su dokaz za to da fosilizirane spore doista potječu od biljaka koje su rasle na kopnu: oni su u omanskom stijenju otkrili prastare fragmente koje su nedvojbeni dokaz minijaturnih kopnenih biljaka jer sadržavaju veliku količinu spora koje su posve iste kao i dosad poznate.

2. predavanje

Hrast Lužnjak

Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae. Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.

To je drvo visine do 40 m (iznimno i do 50 m), a stablo može doseći promjer i do 3 m. To je dugovječno drvo koje može doseći starost od 500 do 800 godina. Krošnja mu je široka, nepravilna i dobro razgranata.

Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3-4 cm), a poprečno plitkim brazdama.

*ZADACA*

1. Što je Hrast lužnjak?
2. Koji su narodni nazivi za hrast lužnjak?
3. Opiši malo hrast lužnjak!

ZADACA!
1)Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
2)Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.
3)Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3-4 cm), a poprečno plitkim brazdama.

*ZADACA*

1.) Hrast lužnjak je bjelogorično drvo.
2) Narodni nazivi za hrast lužnjak su dub, gnjilec, hrastovina, lužnik, rani hrast, rošnjak.
3) Kora mu je u mladosti glatka s laganim sivo-zelenkastim sjajem, a kasnije uzdužno ispuca. U starosti postaje debela (i do preko 10 cm), sivosmeđe boje i uzdužno ispucala dubljim (do 3-4 cm), a poprečno plitkim brazdama.

3. predavanje

Breza

Raste u Europi i Aziji. Česta je u našim mezofilnim šumama te u nasadima i parkovima.

Naraste do 20 m, a u debljinu do 60 cm. Deblo je vitko, a kora bijela i glatka. Na starijim stablima, kora ima tamne pukotine. Izbojci su vitki, dugački, bradavičasto-žljezdasti i vise. Lišće je trokutasto ili rombično, 3-7 cm dugo, dvostruko napiljeno, odozgo bradvičasto. Muške se rese pojavljuju u jesen, a ženske za listanja. Pokrovni su listovi ženskih cvjetova trolapi, kasnije okožnate, a otpadaju s plodne rese s plodovima. Plod je sićušni spljošteni oraščić s 2 postrana krilca, koja su šira od ploda. U 1 kilogramu ima milijun i pola plodova, čija klijavost iznosi 20%.


*ZADACA*

1. Gdje raste i gdje je cesta?
2. Opiši brezu!

ZADACA!
1)Raste u Europi i Aziji. Česta je u našim mezofilnim šumama te u nasadima i parkovima.
2)Naraste do 20 m, a u debljinu do 60 cm. Deblo je vitko, a kora bijela i glatka. Na starijim stablima, kora ima tamne pukotine. Izbojci su vitki, dugački, bradavičasto
žljezdasti i vise. Lišće je trokutasto ili rombično, 3-7 cm dugo, dvostruko napiljeno, odozgo bradvičasto.

*ZADACA*

1.) Raste u Europi i Aziji. Česta je u našim mezofilnim šumama te u nasadima i parkovima.

2.) Naraste do 20 m, a u debljinu do 60 cm. Deblo je vitko, a kora bijela i glatka. Na starijim stablima, kora ima tamne pukotine. Izbojci su vitki, dugački, bradavičasto-žljezdasti i vise. Lišće je trokutasto ili rombično, 3-7 cm dugo, dvostruko napiljeno, odozgo bradvičasto. Muške se rese pojavljuju u jesen, a ženske za listanja. Pokrovni su listovi ženskih cvjetova trolapi, kasnije okožnate, a otpadaju s plodne rese s plodovima. Plod je sićušni spljošteni oraščić s 2 postrana krilca, koja su šira od ploda. U 1 kilogramu ima milijun i pola plodova, čija klijavost iznosi 20%.

4. predavanje

Bukva

Bukva (Fagus sylvatica) je bjelogorično drvo iz porodice Fagaceae, najrasprostranjenija šumska vrsta drveća u Hrvatskoj.

Rasprostanjenost

Raste na brdskim i planinskim položajima, srednje, zapadne Europe, te jugoistočne Europe.
U Hrvatskoj je autohtona vrsta drveća. Dolazi na Macelju, Ivanščici, Medvednici, Papuku, Psunju, Samoborskom gorju, u Gorskom kotaru, na Dinari, Velebitu, Bilogori i Kalniku. U Jugoistočnoj Europi ima oko 13 mil. ha bukovih šuma.
Iznad pojasa hrastovih šuma pa sve do 1200 m nadmorske visine, ostaje posljednji pojas listopadnog drveća u kojem najvažniju ulogu ima bukva. U nekim krajevima javlja se čak iznad pojasa četinarskih šuma na visinama 1800 - 2000 m. Bukva koja raste na toj visini naziva se pretplaninskom bukvom.

Izgled

Naraste do 40 m. Debljina debla može biti i preko 1 m prsnog promjera. Krošnja je široko zaobljena.
Kora debla je siva, glatka i tanka. Pupovi su 2 cm dugi, vretenasti, otklonjeni od izbojka pod kutem od 45°. Srčika izbojka je trobrida. Lišće je eliptično, dugo 8 cm. Rub lista je valovit i fino trepavičasto dlakav. List je u mladosti bogat vitaminom C. Cvjetovi su jednospolni u resastim, glavičastim cvatovima. Muški su u okruglim resama na dugoj stapki, ženski po dva cvijeta u kupuli, koja je obrasla končastim ljuskama. Kupula ili zajednički ovoj, nastaje bujanjem cvjetne osi.
Za cvjetanja kupula je sočna, poslije otvrdne i postane drvenasta, a njeni se listići pretvore u duge bodljike ili ljuske.
Cvjeta iza listanja, u travnju ili svibnju. Muški i ženski cvjetovi su na ovogodišnjim izbojcima.
Po dva su ploda u kupuli, koji se zovu bukvice, smeđi su, trouglasti, jestivi u nuždi. Dozrijevaju u rujnu ili početkom listopada, a otpadaju nakon prvih mrazeva u listopadu ili početkom studenoga. U 1 kg plodova ima 3600 do 6800 bukvica. Klijavost je kratkotrajna, oko 6 mjeseci, a iznosi prosječno oko 35 %.
Zrela kupula puca na 4 dijela. Bukvica ima dvije mesnate, bubrežaste supke. Prvi listovi su nasuprotni.
Oprašivanje vjetrom. Punim urodom rađa svake 7. do 12. godine. Počinje imati plodove u starosti od 40 do 50 godina.


*ZADACA*

1. Što je bukva?
2. Opiši gdje je rasprostranjena!
3. Opiši njen izgled!

___***___ISPIT ZNANJA___***___

1.Kada su se pojavile prve kopnene biljke?
2.Kojim algama su bile slicne i kada su se pojavile?
3.Koji su dokaz pronasli Charles Wellman sa Sveučilišta Sheffild i njegovi kolege?
4. Što je Hrast lužnjak?
5. Koji su narodni nazivi za hrast lužnjak?
6. Opiši malo hrast lužnjak!
7. Gdje raste i gdje je cesta?
8. Opiši brezu!
9. Što je bukva?
10. Opiši gdje je rasprostranjena!
11. Opiši njen izgled!

(rijesen ispit saljete mi preko privatne poruke, a ne ispod posta da
drugi ucenik nebi prepisao.....
Rezultat i vasu ocjenu znati cete sljedeci ponedjeljak.....

Sretno!!!!!!)