O biljkama u vodi

Ako ima zainteresiranih profesora za ovaj predmet neka mi se jave preko privatne poruke.

Hvala

Kritosjemenjače - 1. predavanje

Kritosjemenjače (Magnoliophyta, ranije Magnoliopsida, Angiospermae i td.) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača. To je najveća i najbolje istražena divizija sjemenjača (Spermatophyta, Spermatopsida, Phanerogamae i td.)

Zameci budućeg sjemena okruženi su na dnu tučka plodnicom. Nastanku plodnice doprinijela je u razvojnoj povijesti biljaka smjena generacija. Razlikuju se i cvjetovima. Postoje i druga razlikovna obilježja koja čine kritosjemenjače jedinstvenom skupinom (vrat tučka, kemijski sastojci, mehanizmi oplodnje i razmjena materije).

U mnogim ekosustavima kritosjemenjače su dominirajuća skupina biljaka, a širom svijeta su skupina s najvećim brojem vrsta. Najstariji fosili ovih biljki stari su oko 110 milijuna godina (kreda), a u sedimentima starim 270 milijuna godina dokazana je prisutnost oleanane, tvari koju proizvode isključivo sjemenjače. Gotovo sve biljke koje su jestive za ljude su kritosjemenjače, uz samo nekoliko iznimaka (plod pinija, neke vrste paprati, bobice borovica).


*ZADACA*

1.Kako se jos naziva kritosjemenjaca i kojoj skupini pripada?
2.U kojem sustavu su kritosjemenjace dominirajuca skupina biljaka?
3.Koliko su stari najstariji fosili ovih biljaka?
4.Koje biljke nisu jestive za ljude?

*ZADACA*

1.) Kritosjemenjače (Magnoliophyta, ranije Magnoliopsida, Angiospermae i td.) ili, kako ih se još često, u užem smislu, naziva cvjetnjače skupina su biljaka sjemenjača. To je najveća i najbolje istražena divizija sjemenjača (Spermatophyta, Spermatopsida, Phanerogamae i td.)

2.) U ekosustavima kritosjemenjače su dominirajuća skupina biljaka.

3.) Najstariji fosili ovih biljki stari su oko 110 milijuna godina.

4.) Za ljude nisu jestive: plod pinija, neke vrste paprati, bobice borovica.

***___ZADACA___***

1.))) Kritosjemenjače - jos se nazivaju (Magnoliophyta, ranije Magnoliopsida, Angiospermae i td.), pripadaju skupini biljaka sjemenjaca.

2.))) U ekosustavima.

3.))) Stari su oko 110 milijuna godina.

4.))) Nisu jestive: plod pinija, neke vrste paprati, bobice borovica.

2. predavanje

Smeđe alge

Smeđe alge (lat. Phaeophyta) žive isključivo u hladnim sjevernim morima. Mogu biti pričvršćene za kamenu podlogu ili mogu živjeti na drugim organizmima.

Danas je poznato oko 1500 vrsta smeđih algi diljem svijeta. Steljka im je višestanična i pojavljuje se u različitim oblicima: razgranata, nerazgranata i vrpčasta.

Neke smeđe alge dostižu visinu nekoliko desetaka metara. Jedna takva je alga Macrocystis,koja obitava u Pacifiku, može narasti do čak 70 metara u visinu, te na takav način tvori prave podvodne prašume.

Produkti fotosinteze kod smeđih algi je ugljikohidrat laminarin, kapljice ulja i alkohol.


Predstavnici

Diktiota (lat.Dyctiota dichotoma) je česta smeđa alga u Jadransom moru. Ima plosnato, viličastu steljku.
Padina (lat.Padina pavonica) ima plosnato, polukružnu steljku sa smeđim i bijelim krugovima.
Jadranski bračić (lat. Fucus virsoides) je endem Jadranskog mora. Aerociste mu služe kao plovak, dok na steljki ima udubljenja u kojima su smješteni rasplodni organi.
Cistozira (lat. Cystoseira), rod smeđih algi koje nastanjuju i Jadransko more.

*ZADACA*

1. Gdje žive smeđe alge?
2. Koliko ima poznatih smeđih algi danas?
3. Navedi neke smeđe alge i opiši ih!

ZADACA!
1)Smeđe alge (lat. Phaeophyta) žive isključivo u hladnim sjevernim morima.
2)Danas je poznato oko 1500 vrsta smeđih algi diljem svijeta.
3)*Diktiota (lat.Dyctiota dichotoma) je česta smeđa alga u Jadransom moru. Ima plosnato, viličastu steljku.
*Padina (lat.Padina pavonica) ima plosnato, polukružnu steljku sa smeđim i bijelim krugovima.
*Jadranski bračić (lat. Fucus virsoides) je endem Jadranskog mora. Aerociste mu služe kao plovak, dok na steljki ima udubljenja u kojima su smješteni rasplodni organi.
*Cistozira (lat. Cystoseira), rod smeđih algi koje nastanjuju i Jadransko more.

*ZADACA*

1.) Smeđe alge žive isključivo u hladnim sjevernim morima.

2.) Danas je poznato oko 1500 vrsta smeđih algi diljem svijeta.

3.) Diktiota (lat.Dyctiota dichotoma) je česta smeđa alga u Jadransom moru. Ima plosnato, viličastu steljku.
Padina (lat.Padina pavonica) ima plosnato, polukružnu steljku sa smeđim i bijelim krugovima.
Jadranski bračić (lat. Fucus virsoides) je endem Jadranskog mora. Aerociste mu služe kao plovak, dok na steljki ima udubljenja u kojima su smješteni rasplodni organi.
Cistozira (lat. Cystoseira), rod smeđih algi koje nastanjuju i Jadransko more.

3. predavanje

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta, od grčki: ῥόδον = crven, i grčki: φυτόν = biljka) su velika grupa uglavnom višećelijskih algi. Postoji između 5000 i 6000 recentnih vrsta.

jednoćelijski ili kolonijski - retko se sreće, npr. kod roda -{Porhyridium}-
končast (rodovi -{Rhodocorton}-, -{Bangia}-)
parenhimatičan (rod -{Porphyra}-)
jednoosovinski
višeosovinski (-{Batrachospermum}-)

Crvene alge se razmnožavaju bespolno (vegetativno i sporulativno) i polno. Vegetativno razmnožavanje se ostvaruje prostom deobom (kod jednoćelijskih oblika), raskidanjem kolonije ili otkinutim delovima talusa. Prilikom sporulativnog razmnožavanja, stvara se određeni vid spora (zoospore, planospore, aplanospore, autospore). Polni način razmnožavanja predstavljen je netipičnom oogamijom.

*ZADACA*

1. Što su crvene alge?
2. Kako se razmnozavaju crvene alge?

ZADACA!
1)Crvene alge (Rhodophyta, od grčki: ῥόδον = crven, i grčki: φυτόν = biljka) su velika grupa uglavnom višećelijskih algi.
2)Crvene alge se razmnožavaju bespolno (vegetativno i sporulativno) i polno. Vegetativno razmnožavanje se ostvaruje prostom deobom (kod jednoćelijskih oblika),
raskidanjem kolonije ili otkinutim delovima talusa. Prilikom sporulativnog razmnožavanja, stvara se određeni vid spora (zoospore, planospore, aplanospore, autospore).
Polni način razmnožavanja predstavljen je netipičnom oogamijom.

*ZADACA*

1.) Crvene alge su velika grupa uglavnom višećelijskih algi.

2.) Crvene alge se razmnožavaju bespolno (vegetativno i sporulativno) i polno. Vegetativno razmnožavanje se ostvaruje prostom deobom (kod jednoćelijskih oblika), raskidanjem kolonije ili otkinutim delovima talusa. Prilikom sporulativnog razmnožavanja, stvara se određeni vid spora (zoospore, planospore, aplanospore, autospore). Polni način razmnožavanja predstavljen je netipičnom oogamijom.

4. predavanje

Cistozira

Cistozira (lat. Cystoseira) je jedna od najučestalijih alga koje se nalaze u Jadranskom moru iz obitelji Cystoseiraceae.


Opis

Ona spada u skupinu smeđih algi. Može biti visoka do pola metra. Obrasta u mirnim i zaštićenim uvalama. Vrlo je razgranata i stvara guste podvodne nakupine. Cistozira je često bogat izvor hrane, pa i sklonište mnogim životinjama.


*ZADACA*

1. Što je cistozira?
2. Iz koje obitelji potječe?
3. Opiši njen opis!

___***___ISPIT ZNANJA___***___

1.Kako se jos naziva kritosjemenjaca i kojoj skupini pripada?
2.U kojem sustavu su kritosjemenjace dominirajuca skupina biljaka?
3.Koliko su stari najstariji fosili ovih biljaka?
4.Koje biljke nisu jestive za ljude?
5. Gdje žive smeđe alge?
6. Koliko ima poznatih smeđih algi danas?
7. Navedi neke smeđe alge i opiši ih!
8. Što su crvene alge?
9. Kako se razmnozavaju crvene alge?
10. Što je cistozira?
11. Iz koje obitelji potječe?
12. Opiši njen opis!

(rijesen ispit saljete mi preko privatne poruke, a ne ispod posta da
drugi ucenik nebi prepisao.....
Rezultat i vasu ocjenu znati cete sljedeci ponedjeljak.....

Sretno!!!!!!)